Ako mislite da je za zdravlje važno samo koliko sati provedete u krevetu, vrijeme je da preispitate svoje navike. Najnovija studija objavljena u časopisu PLOS Medicine, koja je pratila gotovo 100.000 odraslih osoba, sugerira da kvaliteta i struktura našeg sna igraju presudnu ulogu u zaštiti organizma od bolesti. Znanstvenici su analizirali navike 95.559 sudionika prosječne dobi od 56 godina koristeći napredne uređaje za praćenje pokreta, što im je dalo daleko precizniji uvid u obrasce spavanja od pukog oslanjanja na procjene samih ispitanika.
Rezultati su prilično nevjerojatni: dulje trajanje REM faze – one u kojoj najčešće sanjamo živopisne snove – povezano je s manjim rizikom od čak 83 različita zdravstvena stanja. Na popisu se nalaze ozbiljne dijagnoze poput zatajenja srca, povišenog krvnog tlaka, fibrilacije atrija, ishemijske bolesti srca, multiple skleroze, demencije i parkinsonizma. Istovremeno, dulja duboka faza sna pokazala se kao zaštitni faktor za sedam stanja, uključujući šećernu bolest tipa 2 i veliki depresivni poremećaj.
Ipak, stručnjaci upozoravaju na oprez pri tumačenju ovih podataka. Iako je poveznica očita, istraživanje ne dokazuje da više REM sna izravno sprječava bolest. Sasvim je moguće da već postojeće tegobe ili rani simptomi bolesti utječu na to kako spavamo, a ne obrnuto. Primjerice, kod depresije su poremećaji spavanja često jedan od glavnih pokazatelja, pa nije lako razlučiti što je uzrok, a što posljedica.
Istraživači su također primijetili da često noćno buđenje i neredovit raspored spavanja povećavaju rizik od niza problema, od ovisnosti o alkoholu do osteoartritisa i anksioznosti. Iako je idealno trajanje sna za većinu ispitanika bilo između šest i osam sati, liječnici i dalje naglašavaju kako se opće preporuke za odrasle kreću od sedam do devet sati.
Kako si možete pomoći? Liječnik Scott Nass savjetuje da svakodnevno ustajete u isto vrijeme, čak i vikendom, kako biste uskladili svoj unutarnji sat. Ako vam san ne dolazi na oči, nemojte se prevrtati u krevetu i stvarati frustraciju – radije ustanite, odite u drugu prostoriju s prigušenim svjetlom na dvadesetak minuta i vratite se tek kad osjetite pospanost. Neuroznanstvenica Chelsie Rohrscheib dodaje da je idealna spavaća soba mračna, tiha i hladna, s temperaturom između 18 i 21 °C. Također, izbjegavajte ekrane sat vremena prije spavanja, pazite na unos kofeina nakon 15 sati i stvorite opuštajuću večernju rutinu poput čitanja ili meditacije. Ako unatoč ovim promjenama i dalje osjećate kronični umor, možda je vrijeme da posjetite liječnika.